nedjelja, 03.08.2008.

everiting is gone....

rodena sam da zivim.Negdje daleko izgubljena sam .
u tami blistavi pogledi dusa izgubljenih obasjavaju mi put.kamo krenuti,?
pitanja postavljala sam im.
koliko jos ima do raja....
gdje vase duse prate djete malo.....
moram paziti kako hodati ....
paziti hoću li pasti....nedostajete mi.....
mama ne placi
znas da sam to oduvjek zeljela......
stope moje pratio je zvuk cudan ......
oprosi mi ali odlazim.....djeli plast sam zauzela i nestala


prijatelji....... uvijek me zanimalo ...dali me volite......
Nalazili bi se Blizu mene.......Svaki pokret moj pratili bi........
Nasmijavate me u sretnim trenucima......Cekam ......
dobijem.......zagrljaj....svaki put kad ga pozelim....volim vas .....prijatelji moji.....
vako ko cita ovaj post.....treba znati da postoji uvijek neko tu samo za njega........
ko ce te cuvati.....ko ce ti pomoci.....!


Zvukovi***
monige se pitaju sto je zvuk??
tihi saat ili veliki jaki vrisak ...isto je
svi znamo da glas se moze pamtiti.,,,,,,
zato kad vam nek kaze da sutite ustrajate i recite daj odj........


Osmijeh.....
volim...osmijeh tvoj...svi ga volimo......
100% ako se nemom nasmijete uljepsate mu dan.......
zato pliZZzzZzZzz ljudi ajmo osmijeh na lice........


Gacice........jaoj.........

moje nesto samo moje i to ti nedam.......jbg.......
nesto sto sakriva nesto.....tajastveno....ajme ljudi ja cu pod
stolicu past od smijeha...to mi frendica govori kaj da napisem
gacice jer neznam .....xD



more....XD
moji dragi roditelji odlatze na mora ja necu da idem....jer mi je tamo jako
glupo......ja cu zbrisat kod sestricne na more i mal ju zajebavat.....
heh.....ljudi plaza i sunce su vam najbolji nacin odmaranja samo
nemojte pretjerat ko ja...xD!!!!

nedjelja, 27.07.2008.

what can i do ??

Neobicno je kako osobe koje su mi prije toliko mnogo znacile danas ne predstavljaju gotovo nista, samo ime. Još jedno ime.
Pitam se gdje su sad ti ljudi koji su obecavali da se nikad necemo zaboraviti?




Svuda oko mene poznata lica. Iznošena mjesta. Iznošena lica i pogledi. Idu nigdje. Bez izraza. Bez sutra.
Snovi u kojima umiru su njihovi najlijepši snovi…
I smatram to nekako smješnim.
I smatram to nekako tužnim.
I teško je prihvatiti da ljudi besciljno hodaju u krug.
Look right through me, look right through me...


What have I become
My sweetest friend
Everyone I know goes away
In the end
And you could have it all
My empire of dirt
I will let you down
I will make you hurt

I wear this crown of thorns
Upon my liar's chair
Full of broken thoughts
I cannot repair
Beneath the stains of time
The feelings disappear
You are someone else
I am still right here



for you sweety


Do you know the relation between your two eyes?
They blink together.
They move together.
They cry together.
They see things together.
And they sleep together.
Even though they never see each other………
Friendship should be like that!



Ljubav i prijateljstvo. Dvije nepresušive teme. Mogla bi napisati bezbroj stranica o samo ta dva pojma, ali mogla bi i sve sažeti u samo jednu rečenicu, mogla bi pisati a nikad ne reci. A tek mi je 15 godina. Nauci li ikad covjek bezuvjetno voljeti?
Ne volim gubiti ljude koje volim.
Nauci li covjek cjeniti prave prijatelje?
Nauci li covjek prepoznati prave prijatelje?
Ne znam.

ponedjeljak, 23.06.2008.

zivot??mala...barka....zivota....

zivot

....s.ama.....izgubljens negdje u tisini...........
ploVilA saM...sAm......ZivOtOm SvoJim......NikAD bAs NiKAd zBorVIt nECu......SvOje SkOlOvnJE
PlOvIM SamA zIvOToM SvOJIm......IzgubLJena u vAlovIMa.....PrAtIli bi ME GdjE gOd KREnUlA.....CudNe sTvArI DOgadAle Su mi se Uz zIvoTu bilo je I sretNih i TuZnIN tRenutka....
.Sve oKo meNe Se jako brzo dogaDalo...ciiLo si se d moj cijeli ZiVoT mI ProLazi
isprEd ocijo mOjIh......TamNih.....Sve Je bILo jako Cudno
pLoviLa saM brArkom......VoLJela sAm sve.. ljUde zuCdenA u dAljini
poSreD moRa iZgublia sAM se.....SvE oKo mene tama sve okO mene bol...
JeDEINo mi Je rijeSene....Bio alKohOL.....SjelasAM zA sTol...CASice su samo lagAno se podizale u Zrak......NiZ
vrAt moj mogla Se navi Tu i tamo koja kap...
VOtke!
,,,TEkla jE casica za casicOm....PlovIla sAm iZgubljenA u barci.....
OdUcILa sAm napisti pismo......SAMo prAzna Boca oStala je..........I TUZNi snOvi skUPa
sA boCom nestli su U mORU!
LJUbav moa biL je kratka......::estla Je negdj U TisiNI.....


HEy maLI......

PozdrvljalA sam TE sVAkog dAna.......ohO oHo......
Gledali smo ce cudniM poGleDOm.........
samo tuZnE sNove Si krIO NegdJe U TisiNi..........!I TAko je to biLO svAkoga dAna u TisiNI.......
ZADNi
dAn prOTEkI sU jako tiHo viDJela t u ZADnje
vrijeme baS i nISam .....
Nestao SI u tisiNI sAm u dALjINI bIo si to ti ILi sAmo.....SAn.....!

ZbOgom skoLo............
Eto ljudi I ja dA napisEm ovako neSTo paR rijeci...........
Dosao je krAj isto ao sto sVemu U zivotU jko brzo doDe krAj
mOj 8aaaAaa neSTao je....
biLO Je i Suza I smJeha KOje NiKo zaBOrvitI neCE........
SAMo sjecanja ostajU.....
LjeToO nam je usLjedilO.....S njima io nova dogadANja.....
Ljubav Ili srecA moZE sE tu naCi i koJa t uzna sTvar Ali
NKakO Ju nEcemo zABORVait.....
VoLIM vaD suzE niz obRAz mOJ kReNule su u cEtvrtVrATk
NEci SU naS jako cuDNo GledALI AlI IPAk MI SMO jEdNI,JEDiNI,NEZABOPRaVnI...8aaaAAaAaA

srijeda, 21.05.2008.

lazi lazi......

sve o mom sretnom zavrsetku...
ajmo da ne zavrsi ovo....
nije kao da sam mrtva....bio i sve sto sam zeljela....
bripadala.....i sjecala...se svega.....sve ovo vrijeme
si se samo pretvarao.....
imao si sv preljepo....i sve sta si zelio...
i kadkad se ponasao ,
kao da me ne poznajes......
pripala sam samo tebi,
kad kad sam se osjecala, kao
da samo teb dobo poznajem,
ali to ipak nije bilo tako,.....


alkohol koz vene...
zivot je bez mene.....
kucanje srca ...
ljubav bez grijeha ....
takoga nema...
tebe sam zeljela zarko ....
ali sada je kraj price kraj zivota moga....
kada vene krenem rezat ja........
ljubav moja prestati nece.....
i kaj moj zivotu doci ce.....

myspace layout

subota, 17.05.2008.

ljubav u casi.....

Neki mudri ljudi govore da nikada nije prekasno, dok drugi vjeruju da prekasno postoji. Nisam sigurna što da mislim. Ne mislim. Samo osjećam. A to što osjećam je bujica raznolikih osjećaja koji mi stvaraju knedlu u grlu. Suze sam naučila suzbiti, staviti pod kontrolu svoje misli i biti u mogućnosti 'prešaltati' ih kada osjetim da mi se grlo steže.

Tražila sam razloge koji su uzrokovali moje ponašanje, razloge koji bi mogli opravdati ono što sam postala. Trudila sam se provesti psiho – analizu i zagledati se dublje u svoj život, svoju prošlost i u njoj pronaći uzroke ove situacije. Mogu reći da sam pronašla moguće odgovore na svoje pitanje, ali nisam psiholog, a ni psihijatar da sa sigurnošću mogu reći: da, to je uzrok mojih strahova, paranoje, nesigurnosti. Voljela bih kada bi jedan od tih mogućih razloga bio i uzrok. Tada bih bar znala otkud krenuti. Ali, što ako razlog kao takav ne postoji? Što ako sam jednostavno takva? Ako je to dio moje ličnosti, onoga što ustvari jesam i što ne mogu skrivati?
Možda bih trebala provesti potpunu autodestrukciju i oplakati svaki djelić svog srca i nakon toga se ponovno sastaviti. Možda ću tada saznati tko sam.

Čovjek postane svjestan što ima tek kad to izgubi... to je veoma dobro poznata izreka. I jebeno istinita. Cijelo vrijeme sam tražila nešto više, a nisam ni slutila da imam najviše i da više od toga ne mogu imati. Jesam li to shvatila prekasno...?



bocica zivota...!

trazila sam tebe u njoj...
trazila sam zivot svoj u njoj....
trazila sam ljubv svoju u njoj....
trazila sam srecu ljubav vjeru

i zate sto......

nasla ni je4dno od toga nisam....
samo...bol,patnju, i sve o cega nsataje....
napitak smrti.....


I dok se kupala i topila svoje tjelo u toploj vodi, skidala je dlanovima bijelu shminku sa lica i uplakanu crnu maskaru. Josh jedna noch je proshla, sunce je polagano izlazilo, akrbati nochi su se skrivali u sjenama svojih shatora. Bilo ih je posvuda, kao da ih je strah pogledati vlastiti odraz pri svjetlom danu. Nezhele gledati svoj hram koji im je poklonjen a koji mahom one, zhene ili tuzhne pantomimicharke tako besramno iskorishtavaju. Sagibaju ga i premjeshtaju kako im odgovara i ovisno o tome shto je prigoda zatjevala.
Nije bila nishta drugachija od drugih, mozhda joj se jedino crna sol sa lica cheshche mjeshala sa tolpom vodom u kadi, ali ostalo je bilo kao i kod svake druge. Promrzlo tjelo, puno ozhiljaka s unutarnje strane kozhe, komad mesa, ukrashen raznim bojama i sharenim masnim kremama. Shto josh znachano lezhi u toj toploj vodi, osim mozhda skupod umjetnog osmjeha i mutnih ali prisebnih ochiju. Sve ostalo je odavno otishlo, kao shto joj i dusha luta kad zahtjevaju od nje josh jedan scenski nastup u kojem ona glumi glavnu ulogu. Lutanje i plesanje po tankoj zhici postalo je vishe od rijeshenja, postalo je opsesija. Mashtanja su preshla u stvarnosti a shatori zauvijek ostali u sjeni mraka. Mozhda je ovaj zadnji put osmjeh bio previshe skup, mozhda su ochi ipak vidjele samo tanku zhicu, a mozhda je i hram postao rushevina. Ona to neche saznati, jer dok smo mi postavljali pitanja, njoj se voda u kadi ohladila a ona je zauvijek ostavila scenu.


evo ljudi ovo sam pisala ujutro kao sta vidite.......
poz sve svoje frendov.......
i svve one koji komaju,,,,, svima pusa papa!!!

srijeda, 14.05.2008.

sviram sarene note....

Ne želim znati
Kako si mogao me izdati
Ne želim znati gdje
Niti tko ona je
Napravio si to već prije
Ali svaki je put nekako gore
Ne želim znati zašto
Što se mene tiče moglo ih je biti sto
Ne želim znati njeno ime
Niti što si htio reći time
Sada želis da plešemo
Kako bi bilo da mi smo samo
Ne želim čuti niti riječ
Samo će me više peć
Ne, ne želim da ti prijateljem budem
Em me vrijeđas, me
Me pljuješ
Svoje planove kuješ
Ne želim znati, niti me briga
Nek neka druga za tebe gorke suze riga.

My throat is sore,
With heart in my heals,
I'm leaving,
Oh, I'm leaving today.
Hush, darling, say no more,
Stop the pain, stop the moan
I can't listen no more,
Going, gone for good.
On the road I stand alone.


gdje si bio.....

dok sarene note sviram...
i ljubav moju staru nediram....
dok sune vrel ostaju tu....
ni na vjetru neka ne zaplakaju....

trzim te
nemam te....
sreni svjet oko mene,,,,
i bjele boje kraj mene.....

Pala je noć
koracima tame
Idem i ja,
idem u noć.

negdje tamo u noc.....
u zimsku......veselu noc.....
sarene boje obasipase kraj moj....
a tama ta nadvadati htjede......
ni da ljubavi moje htjedi nejde

Gdje je sada
ta ruka,
da me primi
u spas?
gdjei tamo si......



Bilo je..
Upalila sam cigaretu i gledala dim..
I izgorjela s njom..
Prepustila se vjetru i raspršila
U svojoj boli i nemoći
Da shvatim neshvatljivo
Da upalim pepeo
Da pronađem izgubljeno
I da vratim tvoju ljubav
Koju sam nekad imala
I izgubila...
I svaki put kao da je prvi...
Bože neka prestane...


Vreme za ljubav istice
Vreme, samo vreme i bicemo isti
u mrznji i ljubavi, ja i ti
zato bez suza polazim
bar jednom imaj milosti
ne otezavaj mi stvari
Vreme za ljubav istice
nas dvoje vise nikada
ni novi, a ni stari
Ako pozelis da mi se vratis
gledaj da to ne bude skoro
vremena daj mi da te prebolim
dodji kad prestanem da te volim

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.